TITOV BUNKER
Titov bunker nekada strogo čuvana jugoslovenska tajna, od 2011. godine otvoren je za posjetioce.
Titov bunker nekada strogo čuvana jugoslovenska tajna
Titov bunker nadomak Konjica, nekada strogo čuvana jugoslovenska tajna, od 2011. godine koristi se u turističke svrhe i otvoren je za organizirane posjete.
Ovaj nadasve i po svemu vrlo interesantan objekat u vrhu je prioriteta svakog turističkog posjetioca gradu Konjicu. Posjeta Titovom bunkeru je svojevrsno putovanje kroz vrijeme u doba Hladnog rata, a kod posjetioca stvara osjećaj odsustva sadašnjeg vremena zbog specifičnog ambijenta i okruženosti ne korištenim stvarima starim skoro 50 godina.
Bunker se gradio čak 26 godina, u periodu od 1953. do 1979. godine. U arhivima Jugoslovenske Narodne Armije (JNA) bunker je nosio kodne nazive "Armijska ratna komanda ARK D-0", "ARK Konjic", "ARK/D-0" i "Atomska ratna komanda". Nezvanični naziv "Titov bunker" je općeprihvaćen od strane javnosti i u medijima, nakon saznanja da takav jedan objekat postoji.
Namjena bunkera bila je zaštita i sigurno mjesto za boravak i rad Josipa Broza Tita, tadašnjeg doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i vrhovnog komandanta Jugoslovenske Narodne Armije, te njegovih najbližih političkih i vojnih saradnika u periodu Hladnog rata, odnosno u slučaju eventualne eskalacije vojnog sukoba među tadašnjim svjetskim velesilama.
Na dubini od 280 metara ispod površine planine Zlatar, bunkerski kompleks sadrži sve što je potrebno kako bi njegovi korisnici mogli nesmetano boraviti u njemu duži vremenski period bez dodira s vanjskim svijetom, što je bilo moguće pomoću sopstvenog energetskog postrojena, konstantnog dotoka vode i filtera zraka. Između ostalog, tu su rezidencijalni dio, konferencijske sale, prostorije za strateško planiranje, te mnoge druge koje bi služile svrsi ugodnog boravka u bunkeru. Bez obzira na svu veličinu podzemnog kompleksa, bunker je na kraju ipak samo bunker i moralo se pribjeći maksimalno racionalnoj iskoristivosti prostora, tako da je privilegija za malo više privatnosti pripadala jedino vrhovnom komandantu Titu.
Iako je teško sa sigurnošću potvrditi podatak o trošku izgradnje bunkera te izvoru informacije koja se prenosi u pisanim i digitalnim medijima, govori se o vrtoglavih tadašnjih 4,6 milijardi američkih dolara.
Titov bunker je ostao najstrožije čuvana tajna sve do početka raspada bivše Jugoslavije, a 1992. godine, usred ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije, u tada već samostalnoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, kontrolu nad bunkerom preuzima Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine. U noći 5. na 6. maj 1992. godine jedinice Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Konjic, MUP-a SJB Konjic zauzele su kasarnu Ljuta.
U snimljenom razgovoru između komandanta snaga Jugoslovenske Narodne Armije u Bosni i Hercegovini, generala Milutina Kukanjca i potpukovnika Dragoljuba Veličkovića, general Kukanjac naređuje "Sve što ne možeš ponijeti, digni u zrak”, međutim, do uništenja bunkera nije došlo. Uništenje bunkera sabotirao je tada još uvijek pripadnik JNA, Šerif Grabovica, koji je, prema vlastitim riječima i opisu događaja iz te noći, uspio pokidati žice kojima je trebao biti aktiviran eksploziv, nakon što su ga napustili preostali pripadnici JNA. Pomenuti potpukovnik Veličković i preostali pripadnici JNA objekat su napustili kroz vertikalni izlaz prema površini na planinu Zlatar, odakle su dalje evakuirani helikopterom.
Od 2011. godine, ovaj objekat stavljen je u funkciju turizma, čime je grad Konjic obogatio svoju turističku ponudu. Prostor objekta također se koristi za realizaciju projekta Bijenala savremene umjetnosti, iza čija su dva ciklusa trajno postavljena 80 umjetničkih radova, a zastupljeno je 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta. Projekat je organiziran pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
Također treba spomenuti da je pravo čudo što je objekat u velikoj mjeri "preživio" period rata u Bosni i Hercegovini iz devedesetih godina prošlog vijeka do otvaranja u svrhu turizma. Na žalost posjetilaca, oprema iz prostorija koje su bile namijenjene kao bolnica, zubna ambulanta i kuhinja nedostaje, jer je iskorištena za potrebe Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Šta se može vidjeti u Titovom bunkeru?
Kamuflažni objekti
Tri bijele, jednospratne kuće, reklo bi se obične, kakve se inače mogu vidjeti u kraju, nalikuju na veće vikendice, a zapravo su zakamuflirani ulazi u bunker. U bunker se ulazilo ili izlazilo kroz te kuće, u kojima su se nalazili ulazi sa vratima debljine 120 centimetara, koja vode u zakrivljene tunele što vode do bunkera.
Prostorije vrhovnog štaba
U bloku 5 smještene su prostorije Vrhovnog štaba, manje konferencijske sale, jedna veća sala predviđena za rukovođenje i vezu sa svih 6 republika SFRJ, dva amfiteatra s polukružnim sjedištima, te kabinet načelnika štaba.
Predsjednički blok
Spavaonice namijenjene za najviše vojno i političko rukovodstvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, uključujući predsjednika države Josipa Broza Tita, nalaze se u izdvojenom bloku 8, do kojeg se dolazi kroz prostorije sekretara-šefa kabineta. U istom bloku nalaze se i čekaonica, sala za prijem stranaka s dvadesetak sjedišta, kabinet premijera, kabinet predsjednika SFRJ, spavaća soba predsjednika Tita, lični toalet i kupatilo, te čak i posebna soba s toaletnim ogledalom za tadašnju prvu damu SFRJ, Jovanku Broz.
Cisterne za naftu i agregati
Dvije cisterne za naftu kapaciteta od po 25 tona, agregati, jedan rezervoar kapaciteta 2 tone i sistem protupožarne zaštite koji se automatski aktivira u slučaju požara, nalaze se u blokovima 10 i 11.
Zašto posjetiti Titov bunker?
Zašto posjetiti Titov bunker, ili možda zašto ne posjetiti – uvijek postoje razlozi za i protiv.
Razlozi zbog kojih biste trebali posjetiti Titov bunker:
- Zaljubljenik ste u historiju.
- Jugonostalgičar ste.
- Iako bez opasnosti, posjeta bunkeru miriše na dozu avanturizma.
- Objekat ovog tipa ne nalazite na svakom koraku.
Razlozi koji bi vas mogli odvratiti od posjete Titovom bunkeru:
- Klaustrofobični ste i ne podnosite prostor bez prozora.
Gdje se nalazi Titov bunker?
Titov bunker, odnosno ulaz u njega, nalazi se 7,5 km od centra Konjica, do kojeg je potrebno petnaest minuta vožnje automobilom.
Konjic se nalazi 58 km južno od Sarajeva, što je otprilike sat vremena vožnje automobilom, odnosno 70 km sjeverno od Mostara, što je otprilike sat i deset minuta vožnje automobilom.
Kako posjetiti Titov bunker?
Titov bunker je otvoren isključivo za grupne turističke posjete pod vodstvom turističkih organizacija. Međutim, ukoliko ste pojedinac ili mala grupa, odnosno porodica ili nekoliko prijatelja, također možete posjetiti Titov bunker. Dovoljno je da kontaktirate neku od lokalnih turističkih organizacija koje će vam pomoći, odnosno, priključit će vas nekoj grupi, i imat ćete priliku posjetiti jedno sasvim neobično mjesto.
Ulazak u sam bunker je kroz manji objekat koji se nalazi na prostoru bivše kasarne Ljuta, gdje je kretanje civilima ograničeno, te stoga sami ne možete doći do ulaza u bunker. Organizator vaše posjete će vas obavijestiti o mjestu sastanka izvan tog prostora, te će vas organizirano povesti do mjesta ulaska u bunker.
Kada posjetiti Titov bunker?
S obzirom na to da se radi o zatvorenom prostoru koji je potpuno odvojen od vanjskog svijeta, bilo koje doba godine je pogodno za posjetu Titovom bunkeru.
Posljednje ažuriranje 10. oktobra 2024. godine.
